Ekonomija na jednostavan način

Što je to i kako funkcionira ekonomija? Ekonomija je proces koji radi kao jedan jednostavni stroj ali mnogim ljudima to ipak nije razumljivo.  Upravo zato vam ovdje preporučujem da pogledate jedan zabavni 30-minutni video čiji je autor jedan od najuglednijih fond managera na svijetu, Ray Dalio. Tu se gledateljima objašnjava niz Ray Dalio videovažnih ekonomskih  pojmova na iznenađujuće jednostavan način. Vjerujem da svi mogu imati koristi od gledanja ovog videa, bez obzira da li ste fizička osoba, investitor ili poduzetnik. Video se može pogledati na stranici: Economic Principles.

Krenimo od jednostavnog ali važnog pojma u ekonomiji a to je transakcija.

Transakcije su ekonomija

transakcijaSvaka transakcija se sastoji od kupca koji daje novac za neki proizvod i prodavača koji taj proizvod daje u zamjenu za novac. Ekonomija se sastoji od milijuna i milijuna različitih transakcija koje se stalno odvijaju između ljudi, država i poduzeća. Svi mi izvodimo transakcije svakodnevno. Svaka potrošnja odnosno transakcija pokreće ekonomiju jer ono što je za jednu osobu trošak za drugu osobu znači zaradu. Kada kupujemo kruh i mlijeko u trgovini, dajemo svoj novac za to a trgovac zarađuje. Znači, za nas je to bio trošak a za trgovca njegov dohodak. Vidimo da je transakcija jednostavna stvar ali kako tih transakcija ima jako mnogo i kako se odvijaju između stanovnika, poduzeća, banaka i država, ekonomija djeluje puno kompliciranija nego što zaista jest.

Sljedeća stvar koja je važna za razumjeti je tržište. Tržište se sastoji od svih kupaca i svih prodavatelja koji obavljaju transakcije za određenu robu ili uslugu. Tako recimo imamo tržište nafte, tržište rabljenih automobila, tržište zlata pa financijska tržišta itd.

Ekonomija je zbroj svih transakcija na svim tržištima.

Najveći pokretač ekonomije je država. Ona najviše kupuje i najviše troši.  Tu razlikujemo izvršnu vlast (Vlada) koja skuplja poreze i troši taj skupljeni novac te centralna banka (HNB) koja regulira količinu novca i kredita u opticaju (regulira na način da ili utječe na kamatne stope kredita ili tiska novac).

Kredit je važan jer stvara ekonomski rast

Transakciju možemo obaviti ili Kreditnovcem ili kreditom. Kredit nije isto što i novac. Kredit znači da privremeno možemo potrošiti više nego što zarađujemo. Novac je naravno sredstvo plaćanja transakcije a kredit je neka vrsta obećanja da će se novac isporučiti. Kada uzmemo kredit npr. od banke, možemo povećati svoju potrošnju, što direktno stimulira gospodarski rast. Zato je kredit jako važan dio ekonomije. Kredit sam po sebi nije loš ako se koristi za financiranje produktivnih stvari; kredit je loš ako se koristi za financiranje prekomjerne potrošnje, a to je upravo ono što se nama dogodilo u nedavnoj krizi i recesiji. Također, preveliko kreiranje kredita izaziva vrtoglavi rast cijena nekretnina i neizbježno pucanje tog balona. I to smo vidjeli u krizi 2008. godine, pogotovo u SAD-u.

Čim se kredit realizira on automatski postaje nečiji DUG. Kada kupac u budućnosti isplati cjelokupni kredit (glavnica plus kamata) tek tada je transakcija zaključena i dug nestaje.

ProduktivnostPostoje dva kreditna ciklusa (kratkoročni i dugoročni) i oni su najveći pokretači gospodarskog rasta. U nedostatku kreditnih ciklusa ekonomija bi rasla na jedan predvidljiv i stabilan način; ne bismo imali nikakve skokove i eksplozije rasta. U tom slučaju bi gospodarski rast ovisio jedino o rastu produktivnosti. Produktivnost svakog pojedinca i država s vremenom naravno raste a to ovisi  i o tehnološkom razvoju, inovacijama itd. Međutim taj rast može biti spor ali uz pomoć kredita sve se brže odvija, možemo dosta brže doći do boljeg životnog standarda.

Iz svega ovoga slijedi da u svakoj ekonomiji postoje tri glavna gospodarska pokretača:
1.  rast produktivnosti – opisuje dugoročni trend rasta gospodarstva
2.  kratkoročni ciklus zaduživanja – koji traje 5-8 godina
3.  dugoročni ciklus zaduživanja – koji traje 75-100 godina

Kratkoročni ciklus zaduživanja (obično traje 5-8 godina)

Kada posuđujemo novac i trošimo više, povećava se gospodarska aktivnost. Kako se ekonomija širi i raste, potražnja za robama i uslugama postaje veća od proizvodnje pa i cijene počinju rasti, što rezultira inflacijom.Ray Dalio

Kako bi smanjila cijene, država (centralna banka) podiže kamatne stope tako da sve manje ljudi mogu priuštiti zaduživanje i kredite što znači manju potrošnju. Kada se stopa potrošnje ne može više održati, tada nastaje recesija.

Kao odgovor na recesiju, središnja banka će smanjiti kamatne stope; ljudi opet mogu priuštiti kredite što stimulira potražnju za robama i uslugama. Ovaj ciklus obično traje pet do osam godina.

Dugoročni ciklus zaduživanja (obično 75-100 godina)

Dok se gospodarski rast općenito kreće prema gore, u jednom trenu u dužem razdoblju razine duga postanu neodržive. To je slično kratkoročnoj recesiji ali ovdje je kritična razlika u tome što se kamatne stope više ne mogu spustiti kako bi se stimulirala potrošnja jer su one već blizu 0%. U takvoj situaciji gospodarstvo počinje opadati i razduživati se.

Razduživanje je neizbježan proces koji se može opisati kao kada previše popijete i ujutro  slijedi mamurluk i nema načina da  izbjegnete taj mamurluk.

Postoji samo 4 načina kako prevladati mamurluk nakon razdoblja viška kredita: disciplina, restrukturiranje duga, preraspodjela bogatstva ili tiskanje novca.

EkonomijaZa EU, SAD i veći dio ostatka svijeta, razduživanje je počelo 2008. godine. Kako su prihodi počeli padati, stanovništvo i poduzeća nisu mogli otplaćivati svoje dugove, što je dovelo do pada tržišta dionica i cijena nekretnina te pada kamatnih stopa. Budući da se kamatne stope više nisu mogle smanjivati, središnje banke su počele tiskati novac kako bi stimulirali gospodarski rast. Prema R.Daliou, ako se razduživanjem dobro upravlja, treba oko desetak godina da se dugovi otplate i da se ekonomska aktivnost vrati u normalu. Upravo sad prolazi 10 godina od početka krize 2008. godine i u skladu s Dalijinim predloškom, počeli su se normalizirati kamatne stope u SAD-u. A u nekim zemljama gdje se tiskao novac, nastao je i jači  gospodarski rast.

I na kraju, Ray Dalio nam daje tri savjeta kako bi svi mi, i pojedinci i poduzeća, bolje upravljali rizicima kreditiranja:

  • Nemojte dopustiti da vaš dug raste brže od prihoda, jer bi vas teret tog duga na kraju mogao srušiti
  • Nemojte dopustiti da vaš dohodak rasti brže nego vaša produktivnost, jer ćete na kraju postati nekonkurentni
  • Učinite sve što je moguće kako biste povećali svoju produktivnost, jer dugoročno to je ono što je najvažnije za rast gospodarstva i poboljšanje životnog standarda

Ovaj unos je objavljen u Moj blog. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>